Open Access
Nauka teži da bude univerzalna tekovina i da kao takva bude podjednako dostupna svima. Ali stvarnost je veoma daleko od ovog ideala. Za pristup naučnom znanju, koje se nalazi u vrhunskim svetskim časopisima, potreban je pre svega novac koji čak i najbogatije naučne institucije teško obezbeđuju. Kao odgovor na ovakvo stanje i pokušaj da se rezultati naučnih istraživanja zaista učine dostupnim svim naučnicima, pokrenuta je Open Access inicijativa. Osnovni cilj jeste da naučni radovi budu dostupni u elektronskoj formi bez novčane nadoknade.
S obzirom na to da objavljivanje rada podrazumeva određene materijalne troškove, bilo je potrebno osmisliti sistem finansiranja časopisa sa otvorenim pristupom. Našlo se nekoliko rešenja: 1) troškovi postavljanja i održavanja rada se naplaćuju od samih autora ili institucija, ili 2) fondacije koje podržavaju časopise sa otvorenim pristupom.
Danas je već oko 15% naučnih časopisa u režimu otvorenog pristupa i njihov broj stalno raste, a 90% izdavača dozvoljava da autori preprinte prihvaćene za objavljivanje u njihovim časopisima postave u digitalne repozitorijume svojih institucija ili međunarodne tematske repozitorijume kao ArXiv (matematika, fizika, kvantitativna biologija), PubMed (biomedicina), RePEc (ekonomija), itd.
U izdanju ICTP (The Abdus Salam International Centre for Theoretical Physics), 2008. godine, publikovana je interesantna knjiga o Open Accessu: "Science Dissemination using Open Access: A compendium of selected literature on Open Access", editora Enriquea Canessa i Marca Zennaro.
Centralni katalog digitalnih izvora na Internetu dostupan je na adresi http://www.oaister.org/ i sadrži linkove do preko 18 miliona radova.
Katalog repozitorijuma otvorenog pristupa ROAR (Registry of Open Access Repositories) gde je obuhvaćene arhive otvorenog pristupa moguće pretraživati po geografskoj regiji ili tipu sadržaja (teze, časopisi, baze podataka).
OpenDOAR je direktorijum koji okuplja preko 2500 akademskih repozitorijuma u "Open access" režimu, iz celog sveta. Osim liste repozitorijuma, ovaj portal omogućava i pretraživanje njihovih sadržaja, kao i pretragu samih repozitorijuma po raznim kriterijumima (po državama, disciplini, po tipu dokumenata koje referišu). Na stranici "Statistical charts" postavljeni su statistički podaci o repozitorijumima, na osnovu velikog broja kriterijuma (po naučnim oblastima, tipu, jeziku, kontinentima). U ovom direktorijumu postoji link do repozitorijuma doiSebia (okuplja 46 naslova domaćih naučnih časopisa), koji održava Centar za naučne informacije Narodne biblioteke Srbije.
Katalog časopisa u režimu otvorenog pristupa DOAJ (Directory of Open Access Journals) koji obuhvata preko 3.000 časopisa. Pretraživanje je omogućeno prema oblasti, naslovu ili standardnim kriterijumima pretrage pojedinačnih članaka (pretraga po naslovu, ključnim rečima, imenu autora i sl.).
2011. Novembra meseca Beogradski univerzitet se svojom odlukom pridružio grupi od 340 univerziteta i naučnih ustanova u svetu i potpisao Berlinsku deklaraciju o otvorenom pristupu. Ovom deklaracijom podržava se težnja da se rezultati naučnoistraživačkog rada učine besplatno dostupnim čitavoj naučnoj zajednici.
U skladu sa potpisivanjem Deklaracije, Univerzitet u Beogradu je na svojim stranicama objavio tekst: Otvoreni pristup naučnom znanju, u kome preporučuje svojim nastavnicima, istraživačima, saradnicima i studentima da kada god je to moguće objavljuju svoje radove u časopisima sa otvorenim pristupom.
Više o podršci možete pročitati ovde, a tekst Deklaracije je dostupan na sajtu Univeriztetske biblioteke u Beogradu ovde.
U cilju promocije Open Access inicijative u Srbiji su održane dve radionice:
2003. godine: Otvoreni pristup arhivama naučnih i stručnih radova - od ideje do realizacije (predavanja)
2005 godine: Seminar o citatnim indeksima otvorenog pristupa (predavanja)
i objavljeno nekoliko radova:
Više o promociji Otvorenog pristupa u Srbiji možete pročitati na stranici CEON-a.